bookmarks (hide)8
- Purpose - Most studies pertaining to social tagging focus on one platform or platform type, thus limiting the scope of their findings. The purpose of this paper is to explore social tagging practices across four platforms in relation to cultural products associated with the book Casino Royale, by Ian Fleming. Design/methodology/approach - A layered and nested case study approach was used to analyse data from four online platforms: Goodreads, Last.fm, WordPress, and public library social discovery platforms. The top-level case study focuses on the book Casino Royale, by Ian Fleming and its derivative products. The analysis of tagging practices in each of the four online platforms is nested within the top-level case study. Casino Royale was conceptualized as a cultural product (the book), its derived products (e.g. movies, theme songs), as well as a keyword in blogs. A qualitative, inductive, and context-specific approach was chosen to identify commonalities in tagging practices across platforms whilst taking into account the uniqueness of each platform. Findings - The four platforms comprise different communities of users, each platform with its own cultural norms and tagging practices. Traditional access points in the library catalogues focused on the subject, location, and fictitious characters of the book. User-generated content across the four platforms emphasized historical events and periods related to the book, and highlighted more subjective access points, such as recommendations, tone, mood, reaction, and reading experience. Revealing shifts occur in the tags between the original book and its cultural derivatives: Goodreads and library catalogues focus almost exclusively on the book, while Last. fm and WordPress make in addition cross-references to a wider range of different cultural products, including books, movies, and music. The analyses also yield apparent similarities in certain platforms, such as recurring terms, phrasing and composite or multifaceted tags, as well as a strong presence of genre-related terms for the book and music. Originality/value - The layered and nested case study approach presents a more comprehensive theoretical viewpoint and methodological framework by which to explore the study of user-generated metadata pertaining to a range of related cultural products across a variety of online platforms.
- AKM zajednica je kroz povijest sustavno pronalazila rješenja i primjenjivala različite modele kako bi korisnicima omogućila pristup svojim zbirkama i informacijskim izvorima. Pritom su funkciju osiguravanja pristupa prema sadržaju dokumenta uglavnom ispunjavali predmetni jezici koji se primjenjuju u procesu obrade i pronalaženja informacija. Jedan od ključnih aspekata pri izgradnji predmetnog jezika i izbora nazivlja koji ga sačinjava je korisničko jamstvo. Unatoč snažnom teorijskom utemeljenju korisničko jamstvo se u praksi često ostvaruje nasumično zbog poteškoća u sustavnom utvrđivanju korisničkog rječnika. U tom pogledu nove mogućnosti nude folksonomije koje se generiraju iz oznaka koje sami korisnici dodjeljuju informacijskim izvorima. One bi potencijalno mogle ponuditi pojmovni aparat za izgradnju predmetnih jezika sa zadovoljavajućom korisničkim jamstvom. Navedena je mogućnost privukla zanimanje informacijske zajednice koje se očituje u brojnim kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima o folksonomijama i karakteristikama korisničkih oznaka. U radu su prikazani rezultati analize nekolicine tzv. oblaka korisničkih oznaka/tagova u hrvatskom web prostoru. Korisničke oznake raščlanjene su na temelju prethodno postavljenog modela na leksičkoj i funkcionalnoj razini. Istraživanje je ukazalo na potrebu daljnjih istraživanja korisničkih oznaka, uputilo na moguća problemska težišta takvih istraživanja te predstavlja prilog empirijski utemeljenog određenja informacijske zajednice prema folkonomijama kao novom modelu organizacije informacija i predstavljanja znanja.
- Pojavom društvenog softvera i niza povezanih korisničkih servisa pojavio se novi val korisničkog sudjelovanja u kreiranju i korištenju mrežnih izvora te su potaknuti novi pristupi u organizaciji mrežnih izvora temeljeni na ideji korisničkog označivanja sadržaja. U prvom dijelu rada donose se relevantne teorijske postavke područja korisničkog označivanja: definicija i struktura folksonomije, formalni modeli i proces korisničkog označivanja, kategorije i modeli distribucije korisničkih oznaka. U drugom dijelu rada analiziraju se prednosti i nedostatci korisničkog označivanja u kontekstu predmetnog pristupa te se donosi okvir unutar kojega korisničko označivanje predstavlja prikladan i moguć pristup u kojem korisnici mogu organizirati mrežne izvore za vlastitu upotrebu kao i dijeljenje s drugim korisnicima.
- Rad se bavi analizom folksonomija, odnosno korisničkog označivanja kao alata u promoviranju uključivanja korisnika u kreiranje sadržaja i krojidbe vlastitog iskustva pretraživanja i pregledavanja Interneta. U radu se iznose glavne značajke folksonomija, razne teorijske podjele koje pomažu u njihovom razumijevanju, te njihovo korištenje u praksi. Isto tako, navode se uočene prednosti i nedostaci, te mogućnosti koje one mogu pružiti knjižnicama i poboljšati njihovo poslovanje i odnos s korisnicima. Istraživanje o odnosu korisnika prema folksonomijama provedeno je putem ankete, te je cilj bio utvrditi koliko su sami korisnici upoznati s konceptom korisničkog označivanja, kakva su njihova mišljenja i stavovi, te naposljetku, misle li da bi uvođenje opcije korisničkog označivanja pomoglo knjižnicama i knjižničnim katalozima te unaprijedilo njihovo funkcioniranje, ali i utjecalo na samu frekventnost korištenja kataloga, knjižnica i knjižničnih službi. Na kraju rada predstavljeni su rezultati istraživanja, te zaključak.
- U ovome će se radu pokušati odgovoriti na pitanje koje se posebno nameće AKM ustanovama u kontekstu društvenog označivanja. Autori će pokušati utvrdit sličnosti i razlike u korisničkom označivanju vizualnih (slike) i tekstualnih informacijskih izvora. Na uzorku ispitanika u kojem su proporcionalno zastupljeni početnici i napredni korisnici sustava za društveno označivanje provedena je kvantitativna, lingvistička i semantička analiza oznaka koje su ispitanici dodijelili vizualnom (fotografiji) i tekstualnom informacijskom izvoru (znanstvenom članku). Iz ispitanih sličnosti i razlika pokušat će se utvrditi razlike u mogućoj primjeni koncepta društvenog označivanja u različitim AKM ustanovama poput knjižnica u kojima će dominantan se oblik označivanja odnositi na tekst ili muzeja u kojima će korisnici uglavnom označivati izvore primarno vizualnog sadržaja.
- Goodreads is an Amazon-owned book-based social web site for members to share books, read, review books, rate books, and connect with other readers. Goodreads has tens of millions of book reviews, recommendations, and ratings that may help librarians and readers to select relevant books. This article describes a first investigation of the properties of Goodreads users, using a random sample of 50,000 members. The results suggest that about three quarters of members with a public profile are female, and that there is little difference between male and female users in patterns of behavior, except for females registering more books and rating them less positively. Goodreads librarians and super-users engage extensively with most features of the site. The absence of strong correlations between book-based and social usage statistics (e.g., numbers of friends, followers, books, reviews, and ratings) suggests that members choose their own individual balance of social and book activities and rarely ignore one at the expense of the other. Goodreads is therefore neither primarily a book-based website nor primarily a social network site but is a genuine hybrid, social navigation site.
- Rad se bavi temom društvenoga čitanja u kontekstu mrežnog okruženja. Društvenom čitanju pripada sve što je u najopširnijem smislu povezano s razmjenom mišljenja i činjenica o pročitanim knjigama među čitateljima. Društveno čitanje u digitalnom dobu posebna je komunikacijska praksa koja je nastala kao rezultat tehnološkog razvoja. U radu će se najprije prikazati povijest društvenog čitanja, a zatim suvremeni trendovi istog kroz primjere tzv. digitalnih margina, društvenih mreža za ljubitelje knjiga te virtualnih čitateljskih klubova. Digitalne margine pojavljuju se kao mogućnost e-čitača, a omogućuju korisnicima pisanje bilješki i napomena u margine e-knjiga. Društvene mreže za ljubitelje knjiga gdje korisnici imaju prilike ostavljati kritike i komentare na pročitana djela te pogledati preporuke za nove naslove koje bi željeli pročitati danas imaju višemilijunsko članstvo. Najpoznatije strane društvene mreže za ljubitelje knjiga i čitanja su Goodreads, LibraryThing i Litsy, a među hrvatskim izdvaja se portal Najbolje knjige. Uz društvene mreže, nastaju i čitateljski klubovi na mreži čiji članovi mogu razmjenjivati dojmove o određenoj knjizi koju su čitali u isto vrijeme. U radu će biti prikazani neki od suvremenih aktivnih virtualnih čitateljskih klubova, kao što su Between Two Books, The History Book Club, Our Shared Shelf, Urban Fantasy, Fantasy and Paranormal Romance i dr.
- Pristupe sadržajnom označivanju možemo podijeliti na objektivne i subjektivne, gdje je objektivan usmjeren na opis dokumenta, a subjektivan na zadovoljavanje potreba korisnika. Rad proučava ova dva stajališta, koja se često navode i kao komplementarna, kroz usporedbu označivanja beletristike u katalogu Knjižnica grada Zagreba te korisničkog označivanja na najpopularnijoj mreži za društveno katalogiziranje, Goodreads. Budući da katalog koristi slobodno formirane predmetne odrednice kao način osiguravanja pristupa građi kroz pregledavanje (eng. browsing), rad ne proučava klasičnu opreku između kontroliranih i prirodnih jezika koja upotpunjuje dvije paradigme označivanja. Stoga se sadržajno označivanje promatra kroz označivanje prirodnim jezikom, koju karakteriziraju prednosti poput kreativnosti i slobode izražavanja, te nedostatci kao što su nedosljednost i semantička i morfološka nečistoća. Istraživanje proučava označivanje na katalogu te folksonomije djela na društvenoj mreži kroz fokus na strukturu i sadržaj odrednica i oznaka, posebice njihovog žanrovskog određenja, te ih uspoređuje kako bi se došlo do zaključka o sposobnosti stručnjaka da obuhvati cjelovitost sadržaja koji korisnici pronalaze značajnim u djelima.
publications (hide)
- No matching posts.
