U ovome će se radu pokušati odgovoriti na pitanje koje se posebno nameće AKM ustanovama u kontekstu društvenog označivanja. Autori će pokušati utvrdit sličnosti i razlike u korisničkom označivanju vizualnih (slike) i tekstualnih informacijskih izvora. Na uzorku ispitanika u kojem su proporcionalno zastupljeni početnici i napredni korisnici sustava za društveno označivanje provedena je kvantitativna, lingvistička i semantička analiza oznaka koje su ispitanici dodijelili vizualnom (fotografiji) i tekstualnom informacijskom izvoru (znanstvenom članku). Iz ispitanih sličnosti i razlika pokušat će se utvrditi razlike u mogućoj primjeni koncepta društvenog označivanja u različitim AKM ustanovama poput knjižnica u kojima će dominantan se oblik označivanja odnositi na tekst ili muzeja u kojima će korisnici uglavnom označivati izvore primarno vizualnog sadržaja.
Rad se bavi temom društvenoga čitanja u kontekstu mrežnog okruženja. Društvenom čitanju pripada sve što je u najopširnijem smislu povezano s razmjenom mišljenja i činjenica o pročitanim knjigama među čitateljima. Društveno čitanje u digitalnom dobu posebna je komunikacijska praksa koja je nastala kao rezultat tehnološkog razvoja. U radu će se najprije prikazati povijest društvenog čitanja, a zatim suvremeni trendovi istog kroz primjere tzv. digitalnih margina, društvenih mreža za ljubitelje knjiga te virtualnih čitateljskih klubova. Digitalne margine pojavljuju se kao mogućnost e-čitača, a omogućuju korisnicima pisanje bilješki i napomena u margine e-knjiga. Društvene mreže za ljubitelje knjiga gdje korisnici imaju prilike ostavljati kritike i komentare na pročitana djela te pogledati preporuke za nove naslove koje bi željeli pročitati danas imaju višemilijunsko članstvo. Najpoznatije strane društvene mreže za ljubitelje knjiga i čitanja su Goodreads, LibraryThing i Litsy, a među hrvatskim izdvaja se portal Najbolje knjige. Uz društvene mreže, nastaju i čitateljski klubovi na mreži čiji članovi mogu razmjenjivati dojmove o određenoj knjizi koju su čitali u isto vrijeme. U radu će biti prikazani neki od suvremenih aktivnih virtualnih čitateljskih klubova, kao što su Between Two Books, The History Book Club, Our Shared Shelf, Urban Fantasy, Fantasy and Paranormal Romance i dr.
Pristupe sadržajnom označivanju možemo podijeliti na objektivne i subjektivne, gdje je objektivan usmjeren na opis dokumenta, a subjektivan na zadovoljavanje potreba korisnika. Rad proučava ova dva stajališta, koja se često navode i kao komplementarna, kroz usporedbu označivanja beletristike u katalogu Knjižnica grada Zagreba te korisničkog označivanja na najpopularnijoj mreži za društveno katalogiziranje, Goodreads. Budući da katalog koristi slobodno formirane predmetne odrednice kao način osiguravanja pristupa građi kroz pregledavanje (eng. browsing), rad ne proučava klasičnu opreku između kontroliranih i prirodnih jezika koja upotpunjuje dvije paradigme označivanja. Stoga se sadržajno označivanje promatra kroz označivanje prirodnim jezikom, koju karakteriziraju prednosti poput kreativnosti i slobode izražavanja, te nedostatci kao što su nedosljednost i semantička i morfološka nečistoća. Istraživanje proučava označivanje na katalogu te folksonomije djela na društvenoj mreži kroz fokus na strukturu i sadržaj odrednica i oznaka, posebice njihovog žanrovskog određenja, te ih uspoređuje kako bi se došlo do zaključka o sposobnosti stručnjaka da obuhvati cjelovitost sadržaja koji korisnici pronalaze značajnim u djelima.